POVIJEST POREČA |
 |
|
Nakon pada Rimskog Carstva, gradom vladaju Ostrogoti, a zatim od 539. Bizant. Krajem 6. stoljeća Poreč nastanjuju Hrvati, a nakon 788. grad potpada pod vlast Franaka. Uslijedilo je kratko razdoblje nezavisnosti u 12. stoljeću. Poreč je 1267. potpao pod Mletačku Republiku i tada se grade prekrasne gotičke palače, kule i zidine, a 1363. Poreč dobiva i gradski statut. Padom Mletačke Republike 1797. Poreč prvo potpada pod vlast Napoleona, da bi 1814. postao djelom Auttro-Ugarske Monarhije. Austrijsko parobrodsko društvo Lloyd iz Trsta otvorilo je 1844. turističku rutu na kojoj je bio i Poreč. Već je 1845. tiskan prvi turistički vodič s opisom i slikama grada. Od 1861. Poreč je bio glavni grad Istre, sjedište pokrajinskog (istarskog) sabora sa školama, upravnim i sudskim ustanovama. Austrougarska aristokracija ga je otkrila 1866. kad je austrijska nadvojvotkinja Stephanie predstavila grad široj javnosti uplovljavanjem u porečku luku na svojoj jahti Phantasy. Godine 1902. izgrađena je uskotračna željeznička linija od Trsta do Poreča, po imenu Parenzana. 1910. izgrađen je prvi porečki hotel, Riviera. Od 1920.-1943. Poreč je pod vlašću Kraljevine Italije, da bi 10. rujna 1943. zajedno s Istrom pripao Hrvatskoj. |
Povijest Poreča počinje prije više od dvije tisuće godina kada su stari Rimljani pokorili starosjedioce Histre i na 400 m dugom i 200 m širokom poluotoku osnovali castrum - vojnu utvrdu. Za vrijeme vladavine cara Augusta u 1. stoljeću castrum je službeno proglašen gradom te je postao administrativno i gospodarsko središte rimske kolonije Colonia Iulia Parentium. Prvi porečki biskup Mavar bio je žrtvom progona rimskih vlasti, a nakon mučeničke smrti proglašen je svecem zaštitnikom grada. Poreč je tada postao biskupija, a na mjestu biskupovog mučeništva u 4. je stoljeću izgrađena kršćanska katedrala. U 6. je stoljeću biskup Eufrazije na istom mjestu dao sagraditi baziliku.